Deca danas odrastaju u svetu koji se ne može zamisliti bez ekrana. Tableti, telefoni, televizori i računari postali su deo svakodnevice, a za roditelje se često nameće pitanje – gde je granica? Kako omogućiti detetu da koristi tehnologiju na zdrav način, a da pritom ne ugrozimo njegov razvoj, kreativnost, vršnjačke odnose kao i odnose u porodici?
Ekrani nisu ni neprijatelji ali ni dadilje
Prvo što moramo razumeti jeste da ekrani sami po sebi nisu ni loši ni dobri – sve zavisi od toga kako ih koristimo. Digitalna tehnologija pruža neverovatne mogućnosti za učenje, istraživanje i povezivanje, ali isto tako može biti izvor zavisnosti, pasivnosti i emocionalne otuđenosti. Ključ je u balansu i u kontrolisanom korišćenju.
Jasna pravila i doslednost
Jedan od najvećih izazova roditeljstva u digitalnom dobu jeste postavljanje pravila. Pravila o korišćenju ekrana treba da budu jasna, realna i dosledno primenjivana. Na primer:
- Odredite vreme u danu kada su ekrani dozvoljeni i kada nisu (npr. bez telefona za stolom ili sat vremena pre spavanja).
- Definišite koliko vremena dete može provesti pred ekranom u zavisnosti od uzrasta.
- Uvedite digitalni detoks – vreme u danu kada cela porodica odlaže uređaje i posvećuje se zajedničkim aktivnostima.
Preporuke prema uzrastu deteta
- Deca stara do 18 meseci. Stručnjaci ne preporučuju da ovako mala deca provode vreme ispred ekrana.
- Deca od 18 meseci do 2 godine. Ako dete koristi ekran, važno je da to bude uz roditeljski nadzor i u interakciji. Umesto pasivnog gledanja, birajte sadržaje koji podstiču komunikaciju i učenje (npr. pesme koje dete može ponavljati, igre prepoznavanja boja, oblika i životinja). Preporučuje se da ukupno vreme ispred ekrana ne prelazi 30 minuta dnevno.
Neke od posledica prekomernog korišćenja ekrana u ranom uzrastu:
- Usporen razvoj govora i komunikacijskih veština – deca uče kroz interakciju sa ljudima, a ne pasivnim gledanjem.
- Problemi sa pažnjom – brza smena slika i zvukova može otežati razvoj koncentracije i strpljenja.
- Poteškoće u emocionalnom razvoju – manjak interakcije licem u lice smanjuje sposobnost prepoznavanja i izražavanja emocija.
- Poremećaj spavanja – izlaganje ekranima, naročito u večernjim satima, može smanjiti lučenje melatonina i otežati uspavljivanje.
- Deca od 2 do 5 godina. Mališani ovog uzrasta ne bi trebalo da budu ispred ekrana više od sat vremena dnevno, a moralo bi da ga koriste uz roditeljski nadzor.
- Deca starija od 6 godina. Čak ni veća deca ne bi smela da budu uz ekran više od dva sata dnevno, a moraju da imaju jasna ograničenja i da se ona poštuju dosledno, u dogovoru sa celom porodicom i uz praćenje kako tablet ili telefon utiče na ponašanje deteta i ritam spavanja.
Budite uzor
Deca ne slušaju ono što im govorimo – ona posmatraju ono što radimo. Ako želimo da razviju zdrav odnos prema ekranima, važno je da i mi sami pokažemo dobar primer. Da li zaista slušamo dete dok nam nešto priča, ili nam pogled ne izlazi iz telefona? Da li imamo veče bez ekrana ili svako sedi sa svojim uređajem? Promene počinju od nas.
Zajedničko vreme – onlajn i oflajn
Umesto da ekrane vidimo kao pretnju, možemo ih iskoristiti kao priliku za povezivanje. Gledanje edukativnog sadržaja, zajedničko istraživanje zanimljivih tema, pa čak i igranje određenih video-igara može biti deo porodičnog vremena. Ali isto tako, ne smemo zaboraviti vrednost igre u prirodi, društvenih igara, crtanja, sporta i drugih aktivnosti koje podstiču maštu i motoriku.
Prepoznajte signale zavisnosti
Ako dete postane razdražljivo, nervozno ili opsesivno traži ekran, vreme je da se postave dodatne granice. Gubitak interesovanja za druge aktivnosti, smanjena koncentracija i problemi sa spavanjem često su znakovi da je vreme provedeno pred ekranom prešlo granicu zdrave upotrebe. U tom slučaju, važno je postepeno smanjivati vreme pred ekranima i ponuditi zanimljive alternative.
Balans kao rešenje
Na kraju, cilj nije potpuno izbacivanje ekrana iz detetovog života, već učenje kako ih koristiti odgovorno. Tehnologija je deo naše sadašnjosti i budućnosti i važno je da deca razviju svest o njenim pozitivnim stranama, ali i potencijalnim opasnostima. Kroz pravila, dobar primer i zajedničke aktivnosti možemo im pomoći da pronađu balans i nauče kako da budu aktivni, radoznali i prisutni u stvarnom svetu, bez da ih ekran potpuno preuzme.
Roditeljstvo u digitalnom dobu je veoma izazovno, ali sa pravim pristupom – moguće je pronaći zdravu meru. Šta vi mislite, da li uspešno pravite balans u vašoj porodici?
Autorka:
Milica Kobilarov, Master pedagog i porodični psihoterapeut pod supervizijom;
Centar za nestalu i zlostavljanu decu